Izvor: Advance

Argentinski Senat je 28. novembra, sa 49 glasova za i 19 protiv, usvojio zakon kojim se regulira tržište kapitala. Proširuju se nadležnosti Nacionalnog povjereništva za hartije od vrednosti (Comisión Nacional de Valores) i daju velike ovlašćenja državi u kontroli finansijskih tržišta. Za opozicione čelnike, zakon je naravno protivustavan i nelegalan. Za Josea Cana je to “pravni, finansijski i privredni apsurd”. Zakon će stupiti na snagu za mesec dana, onog trenutka kada bude objavljen u Službenom listu Republike Argentine. Kritike iz opozicionih redova su bile mnogobrojne, ali sama činjenica da je prošao ubedljivom većinom govori kako je Agentina odlučna u nameri da reforme sprovede do kraja.

U tekstu zakona se jasno kaže kako je “ilegalan i nemoralan bilo kakav oblik finansijskih špekulacija na međunarodnim tržištima kojima je jedini cilj profit. Tehnički se ukida mogućnost takvog načina poslovanja na berzama i oduzima svim bankama i finansijskim institucijama na nacionaloj teritoriji apsolutna autonomija na tržištu. Ovim zakonom Argentina postaje ključni subjekt u odlučivanju o privrednim aktivnostima, a finansijske institucije moraju biti na usluzi privredi zemlje. To će se postići samo ako tržišta kapitala budu pod apsolutnom kontrolom države”. Ovim rečima je vest preneo La Naciòn, najveći dnevni list u Argentini.

Tom odlukom je argentinska država postala garant svojim građanima i njihovim ušteđevinama. Ono što je još važnije ovim zakonom će se spriječiti strana poduzeća, kompanije, financijske institucije da svojim poslovanjem u Argentini isključivo izvlače profit. Umjesto toga, morati će poslovati tako da omoguće malim i srednjim poduzetnicima povoljnije uvjete poslovanja, a industriji investicije koje će omogućiti otvaranje novih radnih mjesta, kako bi se suzbila nezaposlenost, ponajprije među mladima. To je apsolutni prioritet ove vlade, prema izjavama koje stižu od vladinih dužnosnika.

Ovo je prvi put u trećem mileniju da jedna (u biti kapitalistička) vlada postavlja uvjete financijskoj eliti. Po prvi put su jedan parlament i vlada postali jamac gospodarstvu. Srušio se mit o “slobodnom tržištu”, koje više ne “regulira samo sebe”. Nadzor nad njim su preuzeli nacionalna središnja banka, ministri gospodarstva, industrije i razvoja.

Predsjednica Kirchner je izjavila: “Ili će financijska elita shvatiti kako novci služe za razvoj gospodarstava investiranjem i zapošljavanjem, dajući povoljnije kredite tvrtkama, ili mogu slobodno ići u Europu. U Italiju i Španjolsku, ako je to što žele. Tamo će ih dočekati raširenih ruku.” Upravo ovim riječima je predsjednica Kirchner komentirala jednu od najvećih pobjeda ove latino-američke zemlje nad kolonijalističkim pristupom međunarodne financijske elite.

Burza u Buenos Airesu je na ovu vijest reagirala odlično. Isto tako i ona brazilska (Brazil je također pri samom kraju nacrta istog zakona). Pozitivna reakcija tržišta kapitala na upliv države u financijske aktivnosti je dokaz kako su oborena temeljna načela neoliberalnog koncepta koji guši planetu.

Ne treba zaboraviti kako je ovaj zakon izglasan upravo u vremenu kada se mnogo govorilo i prijetilo iz međunarodnih financijskih institucija kako će Argentina neupitno bankrotirati. Potez argentinske vlade govori kako Buenos Aires nije zabrinut zbog toga. Obzirom da se radi o dugovima iz 2003. koji su trebali biti reprogramirani, ali samo upornošću američkog pravosuđa stvari još uvek nemaju svoj epilog.

MMF je postavio argentinskoj vladi kao krajnji rok 17. 12. za povraćaj duga američkim investicijskim fondovima koji nisu prihvatili reprogamiranje. Prema mnogi analitičarima “sukob između dve Christine (Lagard , čelnice MMF-a i Kirchner, argentinske predsednice) kulminiraće sredinom decembra. Sa sigurnošću možemo tvrditi kako izglasavanje ovog zakona nije nikakav hir predsednice Kirchner, nego jasna poruka kako će se Argentina moći nositi sa svim poteškoćama, te istovremeno uvesti kontrolu u finansijskom sektoru. Upravo taj sektor je u konceptu neoliberalnog kapitalizma dosad bio nedodirljiv. I dok se u ostalom delu sveta čuju uglavnom finansijski analitičari, ekonomisti, tehnokrate, u Argentini reč vode političari koji su sačuvali obraz toj profesiji.

Potez Buenos Airesa je imao veliki odjek, ne samo u Latinskoj Americi, gde će i ostale zemlje (poput Brazila) sigurno naći način za nešto slično, već i u svetu. U SAD-u su republikanci, čim su čuli tu vest, odmah sukobili s Obamom, te prekinuli pregovore o privrednim reformama za sledećih nekoliko dana.

Kako stvari stoje predsednica Cristina Fernandez Kirchner, računajući na podršku većine u Senatu, stanovništva i zemalja u okruženju, nema nameru popustiti pred pretnjama koje stižu sa svih strana.

izvor(i):

http://noticias.terra.com.ar/politica/ya-es-ley-la-reforma-que-regula-el-marcado-de-capitales,a6996f2e52e4b310VgnVCM20000099cceb0aRCRD.html | http://www.infobae.com/notas/683873-La-regulacion-del-mercado-de-capitales-a-un-paso-de-convertirse-en-ley.html | http://www.cronista.com/opinion/Cristina-apreto-el-boton-20121204-0017.html | http://www.comedonchisciotte.org/site/modules.php?name=News&file=article&sid=11159