Izvor: Advance

Nemački list Bild am Sonntag objavio je reportažu u kojoj se navodi kako su američke tajne službe regrutovale više od deset špijuna u raznim nemačkim ministarstvima. Navodi se kako neki od špijuna rade za američku CIA-u već godinama. Podsetimo, pre nekoliko sedmica veliki špijunski skandal potresao je Nemačku nakon što je otkriveno da “dvostruki špijuni” rade za Amerikance i dobavljaju im tajne dokumente.

Koliko god se vlasti u Berlinu trudile donekle obuzdati ovaj skandal – mada su šefu CIA-e u Nemačkoj poručili da napusti zemlju – ističući kako je savezništvo između SAD-a i Nemačke i dalje od ključne važnosti, činjenica je kako se detalji kontinuirano gomilaju. Sve je počelo prošle godine – “idilične” američko-nemačke odnose razotkrio je Edward Snowden objavom tajnih NSA dokumenata u kojima se otkriva kako SAD špijunira gotovo sve zemlje sveta, ali je u Europi Nemačka najveća “meta”.

Te spoznaje izazvale su gnev javnosti, no službena politika nastojala je maksimalno izbeći bilo kakve veće konfrontacije sa Washingtonom. No, sporni detalji i dalje “izlaze na površinu”, a ako su informacije nemačkog lista Bild tačne, ovo je do sada najveći skandal.

U reportaži se ističe kako špijuni operišu u nekoliko nemačkih ministarstava, uključujući: ministarstvo odbrane, razvoja, ekonomije i unutrašnjih poslova. List se poziva na neimenovane izvore u redovima američkih obaveštajnih službi.

Nadalje, informacije govore kako su već pokrenute istrage o aktivnostima američkih ambasada u Pragu i Varšavi, jer postoje naznake – prenosi Bild – da se upravo od tamo vodi “regrutacija”.

Reakcija nemačke kancelarke Angele Merkel ponovno je iznenađujuće blaga – u razgovoru za nemačku televiziju ZDF poručila je: “Mislim da neće biti jednostavno uveriti američke vlasti da drastično promene način rada svojih obaveštajnih službi. Naše dve zemlje imaju drugačije poglede na rad obaveštajnih službi. Mi želimo partnerstvo, ali pritom se ne može špijunirati jedni druge”.

“Nemačkoj treba saradnja sa SAD-om u obaveštajnom sektoru, to nam pomaže u borbi protiv terorizma i drugih stvari”, rekla je Merkel.

Postoje brojni načini kojima bi Nemačka itekako mogla poslati jasnu poruku SAD-u, naročito u kontekstu aktuelnih spoljnopolitičkih situacija u kojima Nemačka igra izuzetno važnu ulogu. Nadalje, tu je i pitanje ugovora o slobodnoj trgovini sa SAD-om. Kada bi Nemačka, kao vodeća ekonomija Europske Unije, dovela taj ugovor u pitanje, to bi svakako nateralo SAD da koriguje svoje stavove.

To su samo neki od načina na koje bi Berlin mogao – da želi – delovati. No, bar ovo vođstvo, očito nema snage za to. Izjave nemačke kancelarke doslovno graniče s defetizmom u stilu “morati ćemo se naviknuti na to”. Da tako ne misli nemačka javnost, kao ni cela nemačka politička struktura, više je nego jasno.

Američki državni sekretar, John Kerry, prilikom posete Beču poručio je: “Imamo ogromnu političku saradnju sa Nemačkom i mi smo odlični prijatelji”. Taj “odličan prijatelj” ranije je priznao kako su godinama prisluškivali telefon nemačke kancelarke Merkel, a Obama je obećao kako “više neće to činiti”.

Kako prenosi nemačka novinska agencija Deutsche Welle, SAD ne samo da se ne namerava izviniti zbog špijunskog skandala već zapravo proziva Nemačku – portparol Bele kuće, Josh Earnest, poručio je kako bi se Nemačka o ovakvim stvarima trebala oglasiti putem “diplomatskih kanala, a ne putem medija”. Drugim rečima, SAD iritira i sama činjenica da mediji nemačkoj javnosti govore o stvarnom stanju u zemlji, jer razgovor putem “diplomatskih kanala” je zapravo držanje javnosti u mraku.