Izvor: Novosti
Alarmantno upozorenje Organizacije UN za hranu i poljoprivredu (FAO) da velike suše prete rodu pšenice u Kini, najvećem svetskom proizvođaču ove žitarice, moglo bi da izazove “cunami” poskupljenja i pretvori se u tragični scenario za većinu svetskog stanovništva.
– Usred smo globalne krize hrane, druge za tri godine – konstatuje američki dnevnik “Njujork tajms”.
Cene hrane već su u januaru dostigle rekord, zahvaljujući poskupljenju pšenice, kukuruza, šećera i ulja. U razvijenim zemljama, u kojima građani od 10 do 20 odsto primanja izdvajaju za hranu, efekat poskupljenja još nije zabeležio veći potres. Ali, u većem delu čovečanstva, koje od 60 do 80 odsto, ili više, primanja troši na hranu, glad uveliko kuca na vrata.
httpv://www.youtube.com/watch?v=fubrjBdWLEM
Gde je glad, tu su i nemiri. Porast cena žitarica, ključnog elementa ishrane za milijarde ljudi na svetu, 2008. godine izavale su nemire u Kamerunu. Posle mnogo žrtava, uvedena je državna kontrola nivoa cena hrane. Poskupljenje hrane ovih dana se smatra jednim od glavnih “okidača” protesta u više arapskih zemalja, uključujući Egipat, gde se procenjuje da 40 odsto stanovnika živi sa manje od dva dolara dnevno.
Rastu cena hrane, međutim, ne sagledava se kraj.
Američki desničari za ovaj trend krive politiku “lako zarađenog novca” u Saveznim rezervama SAD, a neki komentatori – bankarske špekulacije koje su počele još ranih devedesetih, kada je malo ko mogao da nasluti kuda će trend da odvede.
httpv://www.youtube.com/watch?v=EPvVRaNc1GE
Ono što je očiglednije je da porastu cena hrane pogoduje poskupljenje sirovina, kao i konkurencija u korišćenju poljoprivrednog zemljišta za proizvodnju pamuka ili kukuruza, glavnog sastojka za alternativni izvor energije, etanol. Klimatske nepogode, međutim, imaju direktan uticaj koji trenutno najviše zabrinjava. Kina, koja je zadovoljavala svoje potrebe u pšenici proteklih godina, suočena sa potrebom uvoza zbog suše, mogla bi da izazove dalji rast cena ove namirnice.
– Situacija sa kineskim žitaricama od kritičnog je značaja za ostatak sveta. Ukoliko Kina mora da obezbedi snabdevanje svog stanovništva uvozom, to bi moglo da izazove šokantni talas na svetskom tržištu – predviđa Robert Zajgler, generalni direktor Međunarodnog instituta za proučavanje pirinča sa Filipina.
httpv://www.youtube.com/watch?v=u4HSCviiyCw
Veće cene hrane povećavaju i inflaciju širom sveta, ali ne za sve podjednako. U Evropi i Americi hrana čini oko desetinu potrošačkog indeksa cena, a u siromašnim državama pola ili više potrošačkog indeksa cena, u Bangladešu i Nigeriji, čak preko dve trećine.
Švajcarska grupa “Singenta”, kao i rivalske “Dipon” i “Monsanto” očekuju profit, jer rast cena hrane podstiče poljoprivrednike da ulažu – kako bi imali što bogatiju žetvu – u kupovinu sredstava protiv korova, parazita i sličnih proizvoda od najvećih svetskih agrohemijskih kompanija.
________________________
Napomena: Nastavak filma Svet prema Monsantu možete pogledati na dole navedenim linkovima:
Izvor: Poslovni.hr
Dokumentarni film ‘Svijet prema Monsantu’ u Francuskoj je podigao veliku buru jer prikazuje stravičnu realnost i festival pohlepe…
Tri godine je francuska novinarka Marie-Monique Robin istraživala kako bi otkrila istinu o američkom kemijskom gigantu Monsantu. Bezbrojne sate provela je na internetu, proputovala čitavu zemlju, razgovarala s političarima, znanstvenicima, seljacima i protivnicima toga koncerna. Iz toga je nastao gotovo dvosatni dokumentarni film i knjiga na 370 stranica, koja je zapravo kronika Monsantovih skandala. Oni sežu od globalnog zagađenja poliklornim bifenilima (PCB), koji izazivaju rak, preko opasnih hormona rasta za krave muzare do strategija kojima taj koncern nameće svoje genetski manipulirane biljke.Od ožujka se film “Svijet prema Monsantu” prikazuje u Francuskoj i drugim europskim zemljama. Marie-Monique Robin je gotovo svake večeri na nekoj diskusiji nakon prikazivanja filma, posvuda su dvorane pune, a diskusije traju satima. “Sve informacije u mom filmu dostupne su svakome na internetu”, kaže Marie-Monique Robin dodajući da je sve te informacije provjerila. U filmu se među ostalim govori o sredstvu protiv korova Roundup, koje je Monsanto uveo prije 30 godina. Danas je to najprodavaniji herbicid na svijetu. “Da je Monsantu uspjelo posvuda učiniti Roundup omiljenim sredstvom, bilo kod poljoprivrednika ili vrtlara iz hobija, razlog je među ostalilm to što je to poduzeće uvijek tvrdilo da se taj proizvod prirodno rastvara i da nije štetan za okoliš. A to je laž. Prošle je godine jedan francuski sud osudio Monsanta zbog širenja laži u promidžbi, a isto se dogodilo i u SAD-u. Roundup ne samo da je štetan za okoliš, nego izaziva i rak, kako je dokazalo više znanstvenika. Ja sam sigurna da će taj herbicid jednoga dana biti zabranjen zato što je opasan”, kaže Robin. Da bi produžio uspjeh svoga herbicida, Monsanto je 1990-ih godina razvio paletu proizvoda koji su genetskom promjenom učinjeni otpornim na taj herbicid. “Jedno se mora shvatiti. Danas se mnogo govori o genetski promijenjenim biljkama. Kaže se da su one djelotvorno sredstvo protiv gladi u svijetu. Možda će takvo nešto postojati jednoga dana. Ali ono što danas raste na poljima, 90 posto potječe iz Monsantovih genetskih laboratorija”, upozorava Robin. Svoj pobjedonosni pohod Monsantove genetske biljke započele su u SAD-u. Ali francuska novinarka otkriva da američka ustanova koja je dala dopuštenje za genetsko sjeme nije to učinila zbog znanstvenih nego zbog političkih razloga.
Te proizvode ni u kojem slučaju nisu testirali neovisni stručnjaci glede moguće štetnosti. U Indiji Monsanto pravi promidžbu za vrstu pamuka bollgard. Ona je genetski promijenjena kako bi se spriječilo da ju napadaju kukci. Ali ta vrsta pamuka, prema istraživanju francuske novinarke, kriva je za brojna samoubojstva seljaka. Monsanto je pokupovao brojne tamošnje tvrtke koje su prodavale sjeme i sad nudi samo svoje skupe genetski manipulirane vrste. A one su često osjetljive na razne bolesti pa su loše žetve vrlo česte. To je uništilo egzistenciju brojnim seljacima. U Meksiku, zemlji iz koje potječe kukuruz, Monsantov genetski manipulirani kukuruz u međuvremenu onečišćuje izvorne vrste, dok se Paragvaj pretvara u zelenu pustinju, što stanovništvo tjera na napuštanje zemlje. Seljački vođa Jorge Galeon morao je promatrati kako se zemljom masovno širi Monsantova genetski manipulirana soja. Na jednom skupu seljaka, na kojem je prikazan i film francuske novinarke, pojasnio je stvari: “Monsantov cilj je kontrolirati proizvodnju hrane u čitavome svijetu. Da bi to postigao, koncern teži uspostavi poljoprivrede bez seljaka. Time postiže da gubimo neovisnost i da se sami možemo prehraniti. Moramo se, dakle, boriti za svoju neovisnost, za našu zemlju, naše obitelji, našu domovinu.” Monsanto je ne jednom lagao, krivotvorio znanstvene studije, kritičare ušutkavao, dokazuje novinarka Robin u svom filmu. Na njezine optužbe koncern šuti i odbija svaki razgovor. Ali borba Marie-Monique Robin protiv Monsantovih malverzacija tek počinje. Njezina knjiga prevodi se na brojne jezike, a film bi uz Europu trebao biti prikazivan i u Australiji, Japanu i Kanadi. A na internetu brojni blogovi i forumi bave se temom “Monsantova svijeta”.
httpv://www.youtube.com/watch?v=ypps4uegWWA
httpv://www.youtube.com/watch?v=XkS-OLs6dVA
httpv://www.youtube.com/watch?v=mG2MbR0O3m4
httpv://www.youtube.com/watch?v=CCHdZdxaXzg
httpv://www.youtube.com/watch?v=8FCHqqxfNzg
httpv://www.youtube.com/watch?v=8myzsy6Us1A
10.02.2011.
