Izvor: Advance

“Inicijalni rezultati istražnog komiteta za masakr u al-Houli potvrđuju kako su sve žrtve pripadale mirnim porodicama koje nisu htjele ustati protiv države i priključiti se protestima ili oružanoj pobuni. Ubijene porodice su se takođe protivile naoružanim terorističkim grupama.

Inicijalni rezultati istrage potvrđuju kako su žrtve ubijene iz blizine, vatrenim oružjem i oštrim predmetima, a ne granatiranjem.

Istraga potvrđuje kako su naoružane terorističke grupe okupljene u Houli izvele likvidaciju žrtava u procesu napada na pripadnike snaga bezbednosti koji nisu ušli na prostor gde se dogodio masakr. U borbama s pripadnicima snaga bezbednosti ubijeno je nekoliko terorista.

Šef istražne komisije, brigadir general Qassem Jamal Suleiman, potvrdio je na konferenciji ministarstva spoljnih poslova kako je istraga u inicijalnoj fazi i još uvijek traje.

Ističe kako se istražna komisija oslanja na izjave svedoka koji su svedočili masakru i mogu potvrditi svoje iskaze, takođe napominje kako će neki od njih dati i javne iskaze za TV. Istaknuto je kako se istraga bazira na dokazima i na temelju oružanog napada protiv pripadnika sigurnosti.

General Suleiman je istakao kako su snage sigurnosti u Houli bile raspoređene u 5 tačaka, napominje kako je oružani napad imao za cilj Houlu pretvoriti u mesto izvan kontrole države.

Suleiman ističe kako su se naoružani muškarci okupili izvan sela nakon molitve u petak i počeli krvavi pohod zajedno s drugim naoružanim pripadnicima, njih između 600 do 800, koji su stigli iz okolnih naselja – u prvom redu iz sela al-Rastan, al-Sa’an, Burjka’I, al-Sam’alin i drugih. U borbama protiv dva vojna punkta, jedan blizu naselja Taldao, drugi u naselju al-Sa’a, korištene su rakete, strojnice i anti-tenkovsko oružje.

Za vreme borbi koje su usledile protiv pripadnika snaga sigurnosti, terorističke grupe – koje su došle izvan Houle – likvidirale su mirne porodice u procesu. Prostor gde se desio masakr je pod nadzorom terorističkih grupa, nijedan član snaga sigurnosti nije ušao u taj prostor ni pre, ni nakon masakra – prostor se nalazi znatno udaljen od lokacije gde su stacionirani pripadnici snaga bezbednosti.

Istaknuto je kako pripadnici snaga bezbednosti nisu napustili svoje položaje nego su ih branili od terorističkih grupa. Masakr je počinjen iz blizine, vatrenim oružjem i oštrim predmetima, to se jasno može videti na snimcima koje su se pojavile u medijima. Ozlede ne prikazuju opekotine niti druge elemente koji bi upućivali na artiljerijsku vatru, što znači da su žrtve likividirane iz blizine.

Vođa istražne komisije, General Suleiman, potvrdio je kako od ubijanja dece država nema nikakve koristi, ali zato korist itekako imaju terorističke grupe koje žele ovim činom stvoriti haos.

Istaknuto je kako su sve žrtve pripadale porodicama koje nisu htele ustati protiv države. Takođe se napominje kako je cilj terorističkih grupa bio stvoriti uslove za strane i humanitarne intervencije.

U masakru su ciljani članovi porodica parlamentarnog predstavnika Abdul-Moa’ti Mashlabija, no, kada se plan izjalovio, počeli su ubijati druge porodice.

Masakr od strane terorističkih grupa imao je za cilj stvoriti utisak da se zemlja nalazi na rubu građanskog rata, neposredno pred dolazak UN-ovog izaslanika Kofi Annana.

Na konferenciji o istrazi govorio je i portparol spoljnih poslova, Dr. Jihad Makdissi, koji je pritom izjavio: “Ovaj izveštaj, koji dolazi 3 dana nakon pokretanja istrage – koja i dalje traje, pokazuje kako masakr ima i političku i kriminalnu dimenziju. Istragu je teško sprovoditi zbog činjenice da se naoružane grupe nalaze na terenu.

Imamo još neke detalje, koje za sada nećemo objavljivati, jer bi mogli ugroziti živote pojedinih svedoka. Kada istraga završi, podneti ćemo sve rezultate međunarodnoj zajednici, UN Veću bezbednosti i UN posmatračkoj misiji.”

Jedan od novinara pitao je Makdissija – “hoće li međunarodna zajednica, humanitarna i međunarodna tela, biti spremna verovati rezultatima ove istrage?”, na što je Makdissi odgovorio: “teško je identifikovati međunarodnu zajednicu, dio te zajednice neprijateljski je postavljen prema Siriji i ima agendu protiv Sirije. Mi prije svega želimo istinu predstaviti javnosti i građanima koji pomažu našu državu, jer država nije ta koja bi počinila ovakav kriminal. Mi se branimo od terorista koji su finansirani i naoružavani izvana.

Radi se o odvratnom zločinu kojeg osuđujemo i odbacujemo bilo kakvu odgovornost za isti, sirijska vojska ne bi nikada mogla počiniti ovakav zločin. Počinioci su želeli osvetu protiv pripadnika porodica jednog poslanika, no stvari su izmakle kontroli i nastao je opšti masakr.”

Po pitanju UN posmatračke misije Makdissi je naveo: “Mi smo bili ti koji su kontaktirali šefa misije, Roberta Mooda. Naoružani pripadnici su se okupili u seoskoj džamiji i tamo napravili snimke masakra kako bi sam masakr izgledao što veći. Kada su UN posmatrači došli na teren, izrečeno je niz laži od strane medija.”

Makdissi je takođe istakao kako je sirijska vlast već ranije bila prozivana za masakr u gradovima Karm al-Zaitoun i Deir Baalbeh, ali je dokazima potvrđeno da su to bile lažne optužbe.

“Na snazi je opsežan pokušaj stvaranja razdora u Siriji… 18 različitih sekti je u ovoj zemlji živelo u jedinstvu godinama i cilj ovih zločina je razbiti to jedinstvo, ali sirijsko jedinstvo je presnažno da bi se dalo uništiti ovim pokušajima”, istaknuo je Makdissi.

Makdissi napominje kako dan i noć traju pokušaji da se stvori sektaški razdor, čak i nakon masakra u Houli, pokušali su napasti još jedno selo, ali nisu uspjeli.

Takođe je istaknuo kako se globalni mediji fokusiraju na neke masakre jer su tamo prisutne pojedine sekte, no, ističe, u Siriji su svi stanovnici jednaki, bez obzira kojoj sekti pripadali.

Po pitanju izbacivanja sirijskih ambasadora i diplomata iz zapadnih zemalja, Makdissi je rekao: “Naši ambasadori su radili u interesu naše države. Njihovo izbacivanje je politička odluka. Žalosni smo jer smo gradili diplomatske veze sa zemljama za koje smo smatrali da su nam partneri.”

Napominje da će se po pitanju diplomatskih transakcija poduzeti reciprocitet, no, ističe kako se Sirija neće baviti zlonamernim politikama. Sirija veruje u diplomatiji i dijalog kao rešenje problema između država, rekao je Makdissi.

Makdissi je istakao kako u Siriji trenutno operiše 200 medijskih organizacija i još oko 100 akreditiranih medijskih izvora, napominje da nema nikakvih restrikcija na rad medija u Siriji.

Na pitanje glede koordinacije sirijskog istražnog komiteta i UN-ove misije (UNSMIS), Makdissi je napomenuo kako UNSMIS nije istražni komitet, već da je cilj misije prije svega posmatrati i potvrđivati.

“Prenosimo naše informacije o istrazi UNSMIS misiji, mi smo poslali Generala Roberta Mooda na lokaciju masakra i takođe tražimo od Annana da sagleda stvarnost događanja u Siriji kroz oči UN posmatrača.”