Vesti

Daniel Gross: Italija je u opasnoj zoni, to je sad svima jasno

Izvor: H-Alter

Dužnička kriza koja je zahvatila mediteranske članice Europske unije prijeti prelijevanjem u Italiju, čime bi posljedice po Europu, ali i svijet, postale nemjerljivo teže, jer je riječ o trećem najsnažnijem europskom gospodarstvu, iza njemačkog i francuskog.

Iako se dosad uspijevala izmaknuti problemima, Italija bi mogla postati iduća najslabija karika nakon Grčke, Irske, Portugala i Španjolske, a dodatnu teškoću predstavlja dugotrajno odmjeravanje snaga premijera Silvija Berlusconija i ministra financija Giulija Tremontija koje je posljednjih dana došlo do gornje granice podnošljivosti.

Glasine o talijanskim gospodarskim problemima uzrokovale su snažan pad dionica talijanskog gospodarskog i financijskog sektora pa talijanska vlada nastoji smanjiti ili barem ograničiti štetu predlaganjem obimnog programa štednje vrijednog 40 milijardi eura koji bi, međutim, da bi smirio tržište, morao biti usvojen po hitnom postupku u talijanskomk parlamentu.

Berlusconi ima snažnu većinu u gornjem domu parlamenta Senatu, gdje se očekuje izglasavanje prijedloga već u četvrtak, no u Zastupničkom domu ima vrlo malu većinu, pa će vladajuća koalicija morati provesti snažnu stranačku stegu kako bi projekt, koji predviđa zamrzavanje plaća u javnom sektoru, veće naknade za posjet liječniku i smanjenje sredstava koje središnja vlada upućuje lokalnim vlastima, prošao.

No, čini se da su Talijani svjesni da je voda došla do grla, jer iz oporbe stižu poruke koje se mogu protumačiti kao uvijena potpora vladinom prijedlogu, jer je ugledna oporbena zastupnica u Senatu Anna Finnocchiaro, po pisanju američkog Wall Street Journala, najavila kako će njezini kolege tijekom rasprave predložiti “vrlo malo” amandmana na plan proračuna i tako ubrzati potvrdu prijedloga.

“Italija je prevelika da ne bi uspjela”, prenosi New York Times ocjenu gospodarskog analitičara Moisesa Naima iz washingtonskog think-tanka Carnegie Endowment.

“Ako zbog pogrešnih političkih poteza Italiju stvarno pogodi zaraza, to će ugroziti ne samo eurozonu, nego i svjetsko gospodarstvo”, istakao je Naim.
Stanje u Italiji drukčije je nego u zemljama koje su već u dužničkoj krizi, iako ne nužno i manje opasno, ocjenjuju stručnjaci. Talijanske su banke u osnovi “zdrave” jer se nikad nisu spekulirale s američkim stambenim balonom. Trenutačni proračunski manjak na godišnoj razini je nizak, oko 4.6 posto bruto domaćeg proizvoda, a više od polovine državnog duga, iako Italija izdaje najviše obveznica od svih zemalja eurozone, u vlasništvu je samih Talijana, što tu zemlju čini otpornijom na hirove financijskih tržišta.

Ključni problem Italije je činjenica da njezino gospodarstvo nema dovoljan rast da bi redovito servisiralo otplatu kredita čije kamate sustavno rastu, pa akumulirani dug države iznosi već 120 posto BDP-a, po čemu je Italija na neslavnom drugom mjestu u Europi, odmah iza Grčke. A perspektiva ne daje preveliku nadu, jer je Međunarodni monetarni fond (MMF) talijanskom gospodarstvu u 2012. predvidio vrlo skroman rast od 1,3 posto.

Kao znak kako se stvari mogu brzo okrenuti protiv neke zemlje, burzovni regulatori u Italiji u ponedjeljak su uveli hitna ograničenja protiv tzv. short sellinga, nakon što su dionice talijanskih banaka pale petoga dana zaredom. Cijena osiguranja talijanskog državnog duga protiv prekida otplate dostigla je rekordu visinu a kamata na 10-godišnjim obveznicama dosegla je rekordnih 5.67 posto.

Analitičari predviđaju da bi pravi problemi za Italiju mogli nastati ako kamate za nove posudbe s međunarodnog tržišta, koje su to veće što je kreditni rejting neke zemlje niži zbog financijskih problema,. narastu na 6 posto.

“Italija je banana republika koja u prošlosti nije toliko ovisila o stranom kapitalu, ali sad ovisi, a tržišta ne opraštaju”, rekao je ravnatelj Centra za studije europske politike iz Bruxellesa Daniel Gros. “Italija je u opasnoj zoni, to je sad savim jasno”, dodao je.

Zbog svega što se događa u zemljama koje su upale u dužničku krizu, zajednička europska valuta jako pati, unatoč naporima koje zemlje članice eurozone ulažu kako bi ga ustabilile. No ako se tim zemljama pridruži i Italija,svi dosadašnji problemi s eurom doimat će se dječjom igrom u odnosu na taj mogući udar. Prema podacima bankeBarclays, europske su banke u dugu Talijanske Republike izložene s 998,7 milijardi eura, što je više nego šest puta više od izloženosti u Grčkoj, od koje potražuju “samo” 162, 4 milijardi dolara. Izloženost europskih banaka u Španjolskoj je 774 milijarde eura, a u Irskoj 534 milijarde.

I američke su banke s potraživanjima od 269 milijardi eura u Italiji izloženije nego u ijednoj drugoj članici eurozone.

“Ako Italija padne, to se više neće moći zvati domino. To će biti cigla”, ponudio je, umjesto zaključka, Daniel Gros.

visoko obrazovanje po ugledu na najprestižnije svetske obrazovne ustanove, po povoljnim uslovima.
školarina na 10 mesečnih rata!

Zakaži besplatne konsultacije sa našim stručnim kadrom